Dokumenti se odnose na kazneni predmet u kojem provode istragu protiv većeg broja osoba zbog sumnje da su, kao članovi zločinačkog udruženja, počinili više kaznenih djela protiv okoliša i gospodarstva.
"Analizirani uzorci pokazali su opasno svojstvo HP14, odnosno ekotoksičnost, dok su crne hrpe otpada klasificirane kao opasan otpad“, navodi se između ostalog u Nalazu i mišljenju vještaka zaštite okoliša za lokaciju industrijskog kompleksa Gospić, Bilajska 50. Dokumente je po nalogu Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) izradio Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
USKOK je nalaz i njegovu dopunu objavio, kažu, zbog velikog interesa javnosti, iako je kazneni postupak u pravilu nejavan. Dokumenti se odnose na kazneni predmet u kojem provode istragu protiv većeg broja osoba zbog sumnje da su, kao članovi zločinačkog udruženja, počinili više kaznenih djela protiv okoliša i gospodarstva.
Prema objavljenom nalazu, na istraženom području lokacije pronađeno je oko 37.000 tona miješanog tehnogenog otpada. Riječ je o procijenjenoj količini otpada, a ne o ukupnoj masi koja je nakon uklanjanja precizno izvagana. Među pronađenim materijalima nalaze se ostaci obrade električne i elektroničke opreme, plastika, građevinski i mineralni materijali, kao i dijelovi medicinskog otpada.
Vještaci pritom navode kako zbog različitog sastava pronađenog materijala nije moguće zaključiti da je cjelokupna količina od približno 37.000 tona nedvojbeno opasan otpad. Analizom tla utvrđene su izrazito povećane koncentracije pojedinih metala. U pojedinim uzorcima zabilježene su vrijednosti do 9.946 miligrama bakra po kilogramu tla, do 1.051 miligram olova te do 317 miligrama antimona po kilogramu.
"Uklanjanje biljnog pokrova na površini od oko 17.796 četvornih metara, uz postojeće kemijsko opterećenje tla, dovelo je do degradacije i nepovratnog uništenja staništa na dijelu lokacije“, navodi se u nalazu.
Posebna dopuna vještačenja odnosila se na ispitivanje kvalitete podzemnih voda i prisutnost PFAS spojeva, skupine kemikalija poznatih kao "vječne kemikalije" zbog njihove izuzetne postojanosti i sporog razgrađivanja u okolišu.
"Uzorci su uzeti iz tri piezometra - dva smještena nizvodno od područja odlaganja otpada te jednog uzvodnog koji je poslužio kao referentna točka. Za većinu analiziranih pokazatelja, uključujući teške metale, PCB, BTEX, klorirana otapala i druge organske spojeve, nisu utvrđena prekoračenja propisanih vrijednosti“, pojašnjavaju.
Troskot: Dok mi pričamo o poljoprivrednom zemljištu, ličko postaje odlagalište otrova
Iznimka su bili PFAS spojevi. Oni nisu pronađeni iznad granice kvantifikacije u uzvodnom referentnom piezometru, dok su u oba nizvodna piezometra zabilježene povišene koncentracije. Najviša ukupna koncentracija PFAS-a izmjerena je u piezometru B-1 i iznosila je 200,5 nanograma po litri. U drugom nizvodnom piezometru izmjereno je 7,1 nanogram po litri, dok je u uzvodnom uzorku vrijednost bila manja od 1,5 nanograma po litri.
Prema ocjeni vještaka, takav raspored rezultata, zajedno s hidrogeološkim značajkama terena i sastavom otpada, upućuje na to da izvor onečišćenja dolazi s područja odlagališta.
Iz USKOK-a navode kako izmjerena vrijednost PFAS-a u piezometru B-1 premašuje parametarsku vrijednost od 100 nanograma po litri koja se koristi za ukupne PFAS spojeve u vodi namijenjenoj ljudskoj potrošnji. Međutim, ističu kako ta vrijednost nije posebno propisana granična vrijednost za podzemne vode na toj lokaciji, već je korištena kao referentni kriterij pri tumačenju rezultata.
Nalaz se pritom ne odnosi na vodu iz javnog vodoopskrbnog sustava. Podzemne vode neposredno uz lokaciju odlagališta ne koriste se za javnu vodoopskrbu, a u dokumentaciji nije utvrđeno da su stanovnici putem vode za piće bili izloženi izmjerenim koncentracijama PFAS spojeva.
Prema procjeni vješataka. utjecaj je zasad lokalnog prostornog karaktera i prvenstveno ograničen na područje nizvodno od odlagališta. Nije utvrđeno opsežno ili akutno onečišćenje podzemnih voda na širem području, ali je razina opasnosti za podzemne vode ocijenjena kao umjerena do povećana.
Vjerojatnost nastanka daljnje štete ocijenjena je visokom ako otpad ostane na lokaciji bez odgovarajuće sanacije. Preporuka su uklanjanje izvora onečišćenja, cjelovita sanacija lokacije i nastavak sustavnog praćenja podzemnih voda.
Tagovi
Autor